BERLIN - Iako su prognoze o Bregzitu i (predsjedniku SAD Donaldu) Trampu zasnovane na ispitivanjima javnog mnjenja bile netačne, Njemci vjeruju u tačnost svojih anketa, navodi „Dojče vele” (DV) koji je razgovarao s ispitivačima javnog mnjenja u Njemačkoj. Navodi se da većina posmatrača smatra da je izborna trka na parlamentarnim izborima 25. septembra u Njemačkoj već odlučena, jer kancelarka Angela Merkel ima 15 procenata prednosti u odnosu na kandidata Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) Martina Šulca.
DV navodi da je pitanje samo koliko su tačne ove brojke nastale na osnovu ispitivanja javnog mnjenja i podsjeća na katastrofalno pogrešna predviđanja pred predsjedničke izbore u SAD ili Bregzit. Metode njemačkih ispitivača javnog mnjenja su različite: od telefonskih intervjua koje sprovode etabilirane agencije kao „Infratest dimap” i „Forsa”, koje imaju ugovore sa vodećim medijima – do onlajn upitnika platformi kao što je „Jugov”. SPD se uzda u ankete koje su pokazale da je gotovo polovina birača neodlučna. Ipak, ispitivači javnog mnjenja smatraju da su takve nade uzaludne. „Bili bi to prvi izbori u istoriji čovječanstva na kojima bi svi neodlučni glasači pohrlili jednoj stranci”, rekao je izvršni direktor „Infratest dimapa” Niko Zigel za DV. „Forsa” naglašava da glasači stalno ocjenjuju konzervativce kao daleko sposobnije od svojih rivala. Čak i „Jugov”, na posLednjim rezultatima anketa od 6. septembra, prednost daje Merkel.
„Ne sumnjam u prednost Hrišćanskodemokratske unije/Hrišćanskosocijalne unije (CDU/CSU). Radi se o velikom broju ispitivanja, koja se sprovode odvojeno i nezavisno. Bili bismo zaista iznenađeni kada bi Šulc nadoknadio razliku”, kaže za DV ispitivač iz „Jugov” Holder Gajsler. Dojče vele postavlja pitanje zašto su Njemci toliko samouvjereni i odgovara da je to direktno povezano sa prirodom izbora u Njemačkoj. Zigel smatra da problem nastaje kada se „trendovi” zamijene sa „prognozama”. Kod Bregzita je bilo tako malo razlike između „da” i „ne”, da ispitivači javnog mnjenja nisu nikako mogli predvidjeti koja će strana da prevagne. Kada je u pitanju Tramp, istraživači javnog mnjenja bili su uglavnom u pravu kada se radilo o glasovima birača – da će pobijediti Klinton. Međutim, oni su dali potpuno pogrešnu sliku o elektorskim glasovima, koji zapravo određuju ko će biti predsjednik. „Mi u Njemačkoj se ne bismo usudili da na osnovu istraživanja predviđamo kakav će biti raspored mjesta u Bundestagu.
„Istraživanja u SAD nisu bila loša, ali način na koji su primijenjena na elektore nije bio u redu”, kaže za Dojče vele Peter Matušek. Navodi se da je to važna činjenica. Ankete o političkim pitanjima mogu biti korisne samo za predviđanje pobjednika ili gubitnika ukoliko reflektuju način na koji se lideri biraju, ali i politički pejsaž zemlje. DV navodi da to dovodi do jednog novog pitanja, a to je koliko je Alternativa za Njemačku (AfD) zapravo jaka stranka? Navodi se da postoje brojne špekulacije o tome da li rezultati anketa tačno oslikavanju nivo podrške koju uživa ksenofobična, desničkarska i populistička stranka AfD.
Prema trenutnim anketama, AfD bi mogla imati podršku oko 12 odsto birača. Ispitivanja nisu uspjela da predvide veliki uspjeh AfD-a na pokrajinskim izborima, kada je stranka dobila i preko 20 odsto glasova, ali misle da će sada na izborima za Bundestag predviđanja biti tačnija. „Vjerujemo da je podrška AfD-u precizno oslikana u našim najnovijim brojkama. Razlika između naših poslednjih predviđanja i stvarnih rezultata AfD-a nije bila tako velika”, kaže Zigel. „Jugov” takođe predviđa da će AfD ostvariti oko 11 odsto glasova na izborima. DV podsjeća da je u Njemačkoj sada na vlasti takozvana „velika koalicija”, koju čine CDU/CSU i SPD, a ako je istorija ikakav pokazatelj, onda će na izborima biti uzbudljivo. Ziger kaže da bi male stranke mogle da profitiraju. „Pretpostavljam da će i CDU/CSU i SPD izgubiti dobar dio podrške prije izbora. U trendu su manje stranke – i to ne samo u našim ispitivanjima”, kazao je Ziger.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadr¹kom.
Zabranjen je govor mr¾nje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadr¾aj neæe biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar na¹em
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom èlanku kr¹i Kodeks novinara, prijavite na¹em
Ombudsmanu.